Prolaps je spuštanje organa iz njegovog normalnog položaja zbog oslabljenih ili oštećenih potpornih tkiva. U urologiji je riječ o prolapsu karličnih organa, kao što su mokraćni mjehur (cistokela), materica i rektum (rektokela). U liječenju se koriste vježbe za dno karlice, kontrola tjelesne težine, fizikalna terapija, hormonska terapija i, kada je potrebno, hirurška rekonstrukcija.
Karlične organe na mjestu drže mišići i ligamenti dna karlice. Kada ta potpora oslabi, mokraćni mjehur, materica ili rektum mogu se spustiti prema vagini. Izraz „spuštanje“ koristi se i za trbušni zid ili dojke; na ovoj stranici govorimo o prolapsu karličnih organa.
Zašto nastaje?
- Trudnoća i porođaj
- Starenje
- Prekomjerna tjelesna težina
- Često podizanje teških tereta
- Dugotrajni zatvor ili kašalj
- Ranije operacije
- Naslijeđena sklonost
- Hronične bolesti kao što je HOBP
Simptomi
Pacijentice najčešće opisuju osjećaj pritiska ili punoće u vagini, a ponekad i izbočenje koje se može napipati ili vidjeti. Mogu se javiti i bol, urinarna inkontinencija, otežano mokrenje i nelagoda tokom spolnog odnosa.
Mogućnosti liječenja
Kod blažeg prolapsa i kod pacijentica koje ne žele operaciju prvo se pokušavaju nehirurške metode:
- Vježbe za dno karlice (Kegelove vježbe)
- Kontrola tjelesne težine
- Fizikalna terapija dna karlice
- Hormonska terapija nakon menopauze
Kod pacijentica s izraženim tegobama ili onih kojima ove metode nisu pomogle planira se hirurška rekonstrukcija. Koja je metoda prikladna, zavisi od toga koji je organ spušten i u kojoj mjeri.
Česta pitanja
Može li se prolaps karličnih organa liječiti bez operacije?
Može li prolaps uzrokovati urinarnu inkontinenciju?
Kojem ljekaru se javiti zbog prolapsa?
Kada se nakon operacije prolapsa može vratiti na posao?
Može li se prolaps vratiti nakon operacije?
Posljednja izmjena:
