Preporuka „svako treba piti najmanje 3 litre vode dnevno“ nije naučno pravilo koje važi za svakoga. Potreba za vodom zavisi od dobi, spola, tjelesne težine, fizičke aktivnosti, prehrane, klime i općeg zdravstvenog stanja, a pretjerano pijenje vode u kratkom vremenu može dovesti do hiponatrijemije. Ispravnije je piti prema signalima tijela, kao što su boja urina i osjećaj žeđi, nego prema fiksnoj količini.
Jedna od rečenica koje često čujem na pregledu: „Trudim se piti 3 litre dnevno, ali ne uspijevam.“ Međutim, ta brojka ne važi za svakoga. Količina koja je nekome dovoljna, drugome može biti i previše.
Šta određuje potrebu za vodom?
Oni koji se bave sportom, cijeli dan su u pokretu ili žive u toploj klimi trebaju više tečnosti; kod osoba koje se malo kreću potreba je manja. Glavni faktori koji utiču na potrebu:
- Dob i spol
- Tjelesna težina
- Fizička aktivnost
- Temperatura zraka i klima
- Udio vode u hrani
- Opće zdravstveno stanje
Ko jede mnogo povrća i voća, dio potrebe za tečnošću podmiruje iz hrane.
Može li previše vode štetiti?
Može. Pijenje velike količine vode u kratkom vremenu narušava ravnotežu elektrolita u krvi i snižava nivo natrija. Ovo stanje, koje se u medicini naziva hiponatrijemija, može izazvati glavobolju, malaksalost, mučninu, grčeve u mišićima i smetenost. Dakle, jednako je važno izbjegavati premalo vode i čuvati ravnotežu.
Kako znati pijete li dovoljno?
Najpraktičniji pokazatelj je boja urina. Tamnožut urin može upućivati na to da ne unosite dovoljno tečnosti, a svijetložut ili gotovo bezbojan na to da pijete dovoljno.
Olakšat će vam i nekoliko jednostavnih pravila:
- Rasporedite vodu kroz cijeli dan, ne pijte previše odjednom.
- Povećajte količinu kada ste aktivni i u toplim danima.
- Obratite pažnju na osjećaj žeđi.
- Ne računajte napitke s kofeinom kao zamjenu za vodu.
Ako imate kamen u bubregu, srčanu slabost ili bolest bubrega, koliko tečnosti trebate unositi odredite zajedno s ljekarom.
